Kako krenuti u poduzetnišvo 1 dio
Zorana Mavricic-Korosec
Makora konzultacije

UVOD

Budući da 18 godina vodim računovodstveni servis, moji kontakti sa poduzetnicima i onima koji to žele postati su glavni dio mog posla. Naši su klijenti redom uspješni i dugogodišnji poduzetnici duboko svjesni svoje pozicije u našem zakonodavnom i poslovnom okruženju. Međutim, kod najvećeg broja njih je prije pokretanja obrta ili poduzeća postojala snažna podozrivost i određena doza straha. Internet kao izvor informacija, pri tome primarno mislim na društvene mreže i komentare na njima, svakako pridonosi širenju tog bauka od malog poduzetništva.

Meni je osobno upravo to motivacija da kroz razne kanale, pa tako i radionice koje sam jesenas održala u American corner-u GKR, utječem na demistificiranje tematike i na motiviranje za samostalno poslovanje. Stvari doista nisu takve kakvim se često prikazuju, tj. prepreke nisu nepremostive i potrebno je znati puteve i načine kako se stvari rade i za koju je poslovnu potrebu prikladan koji od dostupnih oblika registriranja poduzetništva.

Dok to pišem, svakako sam svjesna ukupnih okolnosti pod kojima svi poslujemo, brojnih afera koje uključuju iscrpljivanje državnog proračuna kojeg upravo poduzetništvo puni, kao i neusklađenog načina postupanja državnog aparata prema malim i velikim poduzetnicima. Međutim, mislim da nas, male privrednike, takve stvari ne bi trebale obeshrabriti jer mi smo većinom upravo takvog mentalnog sklopa koji ne bi prste umiješao u kriminal. Da nije tako, ne bismo planirali kako sami riješiti svoje i tuđe probleme upravo kroz monetiziranje naših ideja, talenata, znanja i ostalih resursa koji će biti glavni alati poduzetništva. Nama je ideja vodilja ostvarivanje naših ambicija, snova i stremljenja.

Stoga je moja namjera kroz ovaj i naredni tekst ukratko prenijeti sadržaj radionica i izložiti moguće načine registriranja poduzetništva, prikazati njihove osnovne odrednice, ukazati na prednosti i određene nedostatke i porezne okosnice – kako bi čitatelji lakše odabrali svoj put u ovakav način privređivanja.

 

DVIJE OSNOVNE VRSTE REGISTRIRANJA PODUZETNIŠTVA

Za početak, važno mi je da ukažem da su generalno moguća dva načina poslovanja i da je takvo gledanje na tematiku dobra osnova da se kasnije prati materija i sa pravne i sa porezne strane.

Moguće je, naime, poduzetništvo registrirati kroz poslovanje fizičke osobe ili kao poslovanje pravne osobe

 

FIZIČKA OSOBA

Fizička osoba je svatko od nas osobno. Postojimo od trenutka rođenja, poslovnu i radnu sposobnost stječemo sukladno pravnim odrednicama, a kada zatražimo i dobijemo rješenje o obavljanju gospodarske djelatnosti – od tog dana zapravo je pravno riješena činjenica na način da osoba N.N. od sada obavlja jednu ili više djelatnosti, ovisno o tome što u rješenju piše. Fizička osoba je, dakle, postojala prije i postojat će i nakon što jednom (ponovo rješenjem) bude utvrđeno da se ista prestala baviti gospodarskom djelatnošću. U poreznom smislu, dohodak od obavljanja djelatnosti je samo dio ukupnog dohotka konkretne fizičke osobe.

 

PRAVNA OSOBA

Za razliku od gore opisanoga, pravna osoba se osniva upisom u sudski registar, u trenutku kad jedna ili više fizičkih ili već postojećih osoba donese odluku o njenom osnivanju. Pravna će osoba postojati samo dok iz istog registra ne bude ispisana. Njena je pravna osobnost odijeljena od osobnosti osnivača, a onda je posljedično tako i sa njenom imovinom, pravima i obvezama. Također, u poreznom smislu je prihod pravne osobe odijeljen od prihoda osnivača.

 

KOJI SU OBLICI POSLOVANJA FIZIČKE OSOBE?

To su domaća radinost i sporedno zanimanje; obrt; samostalna stručna djelatnost tj. slobodno profesionalno zanimanje; obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao fizičke osobe

 

KOJI SU OBLICI POSLOVANJA PRAVNE OSOBE?

To su sve vrste poduzeća, od kojih su u malom poduzetništvu najčešći društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.); zatim zadruge; udruge; te obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao pravne osobe.

Nastavlja se…

Ostali tekstovi iz serijala:

https://makora.hr/kako-krenuti-u-poduzetnistvo-2-dio/

 

https://makora.hr/kako-krenuti-u-poduzetnistvo-3-dio/

 

https://makora.hr/kako-krenuti-u-poduzetnistvo-4-dio/

(c) Zorana Mavričić-Korošec

ovo je dio teksta objavljenog u online magazinu GK Rijeka

https://gkr.hr/Magazin/Teme/Poduzetnistvo-u-Hrvatskoj-kako-krenuti?fbclid=IwAR3ZAyvvmzKVjSXCL0hB_GehduLtkVrYKymanJmAMgeLkVTo2pJ0lSI_GJw

Makora knjigovodstvo

Čitaj još …

Namještao bi knjige?

Namještao bi knjige?

Malo bi namještao knjige pred kraj godine?   Ulazimo u samu završnicu ove poslovne i porezne godine, kada često dobivam pitanja o načinu utjecanja na poslovni rezultat.  S obzirom da je svakom poduzetniku jasno da će imati veće prihode ako proda više svojih...

Brzo izračunaj trošak plaće

Brzo izračunaj trošak plaće

Stope doprinosa su iste za sve zaposlenike, kao što sam nekidan pisala, ali stope poreza na dohodak ovise o mjestu prebivališta upisanog u poreznoj kartici pojedinog zaposlenika.  Stoga ćemo za primjer uzimati zaposlenika iz Zagreba.  Za bruto plaću od 1.500 eura,...

Isplaćuješ li bruto 1 ili bruto 2 plaću?

Isplaćuješ li bruto 1 ili bruto 2 plaću?

Zakon o radu definira plaću kao iznos koji uključuje doprinose iz plaće (za mirovinsko osiguranje). To je iznos koji nazivamo bruto plaćom. Taj iznos je propisano ugovarati u ugovorima o radu. U kalkulatorima se naziva ‘bruto 1’  Na ugovoreni bruto iznos, poslodavac...

Što poduzetnik mora znati o obračunu plaće

Što poduzetnik mora znati o obračunu plaće

Za obavljeni rad, zaposleniku pripada plaća. Da bi ju mogao isplatiti, poslodavac je dužan napraviti obračun plaće i pripadajućih davanja, a ona se sastoje od:   - doprinosa iz plaće: za mirovinsko osiguranje ukupno 20%; - doprinosa na plaću: za zdravstveno...

Što morate znati o ugovoru o radu?

Što morate znati o ugovoru o radu?

Prije početka rada i prije prijave na HZMO poslodavac i zaposlenik sklapaju ugovor o radu u kojem definiraju sve aspekte svojeg odnosa.    Obvezni sadržaj ugovora su:   podaci o poslodavcu i zaposleniku,  mjesto rada, opis poslova,  datum početka rada,  trajanje...