OPOREZIVANJE PODUZETNIKA FIZIČKIH OSOBA I PLAĆANJE DOPRINOSA

ŠTO ZNAČI PAUŠALNO OPOREZIVANJE

Iako je u razgovoru često korišten termin ‘paušalni obrt’, ovdje želim upozoriti da je tako nešto nemoguće otvoriti. Osoba uvijek otvara obrt u jednoj instituciji (Ured za gospodarstvo direktno, servis Hitro ili aplikacija E-obrt), a nakon toga u roku 8 dana se obraća Poreznoj upravi i od nje traži paušalno oporezivanje. Ono nije primaran način oporezivanja i ukoliko ga osoba ne zatraži u tom roku i ne prikaže izglednim ostvarivanje uvjeta za njegovu primjenu, bit će obavezna voditi poslovne knjige i u njima utvrditi razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka koja je osnovica za oporezivanje.

Dakle, ako je fizička osoba paušalno oporezovana, dobit će rješenje Porezne uprave u kojem će pisati koliki je porez dužna plaćati, a poslovne knjige neće trebati voditi.

Paušalno oporezivanje je dostupno onima koji nisu u sustavu PDV-a i imaju isporuke po osnovi te djelatnosti manje od 300.000 kn godišnje.

Paušalno je oporezivanje podijeljeno u pet razreda:

1. Razred sa primicima do 85.000 kn – plaća porez 1.275 kn godišnje
2. Razred sa primicima do 115.000 kn – plaća porez 1.725 kn godišnje
3. Razred sa primicima do 149.500 kn – plaća porez 2.242,50 kn godišnje
4. Razred sa primicima do 230.000 kn – plaća porez 3.450 kn godišnje
5. Razred sa primicima do 300.000 kn – plaća porez 4.500 kn godišnje

Na iznos poreza plaća se i prirez po stopi koja je propisana za grad u kojem prebiva obrtnik, ukoliko je ona uopće propisana. Primjerice, za Rijeku je stopa prireza 15% pa će paušalno oporezovani iz 1. razreda platiti još 191,25 kn godišnje prireza.

Druga značajna prednost paušalnog oporezivanja je plaćanje manjeg iznosa za doprinose. Iznos se razlikuje za slučaj kada je obrt jedina djelatnosti i kada je poduzetnik istovremeno negdje i zaposlen, što će biti niže objašnjeno.

Treća prednost je izostanak obveze vođenja poslovnih knjiga, što obično predstavlja financijsku uštedu.

VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA RADI UTVRĐIVANJA DOHOTKA

Ako paušalno oporezivanje nije moguće, poduzetnik fizička osoba dužan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, knjigu tražbina i knjigu obveza radi utvrđivanja točnog iznosa dohotka koji se oporezuje stopama od 20% (do 360.000 kn godišnjeg dohotka) i 30%, uz prethodno priznavanje osobnog odbitka od 48.000 kn godišnje, što je dio dohotka koji se uopće ne oporezuje.

PLAĆANJE DOPRINOSA

Iznos doprinosa koji plaća fizička osoba poduzetnik ovisi o načinu oporezivanja i o tome da li je istovremeno sa postojanjem tog poduzetništva osoba negdje drugdje zaposlena.

Paušalno oporezovani plaća mjesečno 1.340,43 kn doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako je negdje i zaposlen, onda plaća po isteku godine za cijelu godinu iznos ovisno o razredu paušalnog oporezivanja i to od 2.231,25 kn za 1. razred do 7.875,00 kn za 5. razred.

Obrt, domaća radinost i sporedno zanimanje, te OPG koji vode knjige plaćaju mjesečno 2.178,19 kn doprinosa, a ukoliko su istovremeno zaposleni plaćaju po isteku godine na iznos ostvarenog dohotka 17,5% za doprinose.

Umirovljenik koji ima domaću radinost ili sporedno zanimanje ima jedini prednost da ne plaća doprinose.

Umirovljeniku koji otvori obrt, isplata mirovine će biti obustavljena, a doprinose će morati plaćati.

Samostalne stručne djelatnosti mjesečno plaćaju 3.686,17 kn za doprinose.

Nastavlja se…

Ostali tekstovi iz serijala

https://makora.hr/kako-krenuti-u-poduzetnisvo-1-dio/

https://makora.hr/kako-krenuti-u-poduzetnistvo-2-dio/

https://makora.hr/kako-krenuti-u-poduzetnistvo-4-dio/

(c) Zorana Mavričić-Korošec

ovo je dio teksta objavljenog u online magazinu GK Rijeka

https://gkr.hr/Magazin/Teme/Poduzetnistvo-u-Hrvatskoj-kako-krenuti?fbclid=IwAR3ZAyvvmzKVjSXCL0hB_GehduLtkVrYKymanJmAMgeLkVTo2pJ0lSI_GJw