Samostalni i nesamostalni rad – opcije za poduzetnike
Zorana Mavricic-Korosec
Makora konzultacije

Danas ću nastojati objasniti razlike između samostalnog i nesamostalnog rada jer mi se čini da je trenutno često prisutno nastojanje poslodavaca da svoje zaposlenike pretvore u vanjske suradnike, tj. poduzetnike.

Informacije neka posluže objema stranama: dojučerašnjim zaposlenicima i malim poduzetnicima koji će možda dobiti ideju za bolju organizaciju svog poslovanja. Veliki poduzetnici materiju jako dobro poznaju i sa svojim su pravnim i poreznim savjetnicima složili većinom dobre priče koje ‘prodaju’ zaposlenicima.

Osoba koja ima ugovor o radu potpisan sa svojim poslodavcem obavlja nesamostalni rad. Radi u prostorijama koje osigurava poslodavac, prema njegovim uputama, njegovim sredstvima rada. Odnos im je temeljen na Zakonu o radu. Osim prava na plaću iz tog propisa zaposlenik ima i druga prava, kao primjerice razne naknade, godišnji odmor, otkazni rok, raspored radnog vremena, prava u slučaju bolesti ili nezgode na radu, prava na zaštitu dijela plaće od ovrhe i td.

Poslodavac ne bi smio sklapati ugovore o radu na određeno vrijeme, osim u slučajevima iznimne potrebe, a ugovore na neodređeno vrijeme može prekidati u točno definiram okolnostima, rokovima i načinima.

Drugim riječima, kadrovsko planiranje i upravljanje je važan dio posla i odgovornosti poslodavaca su velike i povezane sa znatnim financijskim sredstvima. Radni sporovi rješavaju se brže nego ostale parnice i radnik koji je dobio spor ostvaruje često i pravo povratka na posao, odštete te plaćanje zaostalih doprinosa. Odnos poslodavca i radnika posebno je praćen i nije ga baš lako razriješiti ako nema sporazuma, a u tom odnosu veća su prava na strani radnika.

Trebate savjet u vezi otvaranja obrta ili poduzeća i porezne regulative u poduzetništvu? Dogovorite konzultacije

S druge strane, odnos dvaju poduzetnika kao poslovnih partnera temelji se na Zakonu o obveznim odnosima. Sve što nije zabranjeno slobodno je parterima dogovarati i ugovarati prema zajedničkom interesu i tržišnim uvjetima. Za slučaj prekida odnosa mimo ugovorenog načina moguće je ostvariti samo naknadu štete.

Svaki poduzetnik obavlja samostalni rad. On radi sredstvima svojeg poduzetništva (obrta ili poduzeća), sam odlučuje o radnom vremenu, mjestu rada i tsl. Poslovne partnere također pronalazi sam, odlučuje o rokovima plaćanja i naplate, zapošljavanju djelatnika, poštivanju svih propisa koji reguliraju poduzetništvo. Ako ostane bez poslovnog partnera ili ne može naplatiti svoje isporuke, sam odlučuje o radnjama za prisilnu naplatu.

Dođe li do kakvog sudskog spora između dva ugovorna partnera, njihov će položaj pred sudom biti potpuno ravnopravan, jer je pretpostavka da su jednako tako i ušli u poslovni odnos.

Dakle, svaki zaposlenik treba dobro promisliti o ponudi poslodavca da pokrene poduzetništvo i nastavi surađivati kao poslovni partner. Prilikom odlučivanja trebalo bi uzeti u obzir sve okolnosti, a ne samo novčani iznos koji će biti predmet partnerskog ugovora. Kao zaposlenik odgovarao je za to kako obavlja posao. Kao parter odgovarat će za isporuku ugovorenih poslova, ali i za poslovanje svog poduzetništva i poštivanje svih zakonskih obveza. Obavljat će samostalni rad koji ima znatno više odgovornosti i obaveza.

Odluči li se za poduzetništvo, može čitati sve prethodne članke u ovoj rubrici sa nizom informacija – trebat će mu!

Mali poduzetnik koji je uočio priliku da rastereti svoje poduzetništvo dijela zaposlenika, neka razmisli hoće li ideja biti provediva i u praksi. Naime, sama činjenica da će dojučerašnji zaposlenik sada imati, primjerice, paušalno oporezivi obrt neće uvijek biti dovoljna. Naime, nastavi li ta osoba raditi u istom prostoru sa istim sredstvima i u interakciji sa ostalim zaposlenicima i obavljanje poslova ima sve odrednice nesamostalnog rada – inspektori rada su skloni sve tumačiti kao rad na crno i kažnjavati.

Konkretno, zamisao će biti primjenjiva u svim slučajevima kada će poslovni partner doista samostalno nastaviti obavljati ugovoreni posao.

S terena, naime, stižu vijesti da ono što je dozvoljeno velikima, malima i dalje nije! U koju kategoriju spadate – dobro procijenite sami!

Sretno!

Naše knjigovodstvene usluge podrazumijevaju besplatno savjetovanje klijenata 

(c) Zorana Mavričić-Korošec;

napisano 25.07.2018. za https://burza.com.hr/portal/poduzetnik

Makora knjigovodstvo

Čitaj još …

Brzo izračunaj trošak plaće

Brzo izračunaj trošak plaće

Stope doprinosa su iste za sve zaposlenike, kao što sam nekidan pisala, ali stope poreza na dohodak ovise o mjestu prebivališta upisanog u poreznoj kartici pojedinog zaposlenika.  Stoga ćemo za primjer uzimati zaposlenika iz Zagreba.  Za bruto plaću od 1.500 eura,...

Isplaćuješ li bruto 1 ili bruto 2 plaću?

Isplaćuješ li bruto 1 ili bruto 2 plaću?

Zakon o radu definira plaću kao iznos koji uključuje doprinose iz plaće (za mirovinsko osiguranje). To je iznos koji nazivamo bruto plaćom. Taj iznos je propisano ugovarati u ugovorima o radu. U kalkulatorima se naziva ‘bruto 1’  Na ugovoreni bruto iznos, poslodavac...

Što poduzetnik mora znati o obračunu plaće

Što poduzetnik mora znati o obračunu plaće

Za obavljeni rad, zaposleniku pripada plaća. Da bi ju mogao isplatiti, poslodavac je dužan napraviti obračun plaće i pripadajućih davanja, a ona se sastoje od:   - doprinosa iz plaće: za mirovinsko osiguranje ukupno 20%; - doprinosa na plaću: za zdravstveno...

Što morate znati o ugovoru o radu?

Što morate znati o ugovoru o radu?

Prije početka rada i prije prijave na HZMO poslodavac i zaposlenik sklapaju ugovor o radu u kojem definiraju sve aspekte svojeg odnosa.    Obvezni sadržaj ugovora su:   podaci o poslodavcu i zaposleniku,  mjesto rada, opis poslova,  datum početka rada,  trajanje...

Što je uopće zapošljavanje?

Što je uopće zapošljavanje?

Što je uopće zapošljavanje?   U svakodnevnom govoru poduzetnici su skloni zapošljavanjem nazivati svako angažiranje vanjskih suradnika. Ovdje na Linkedinu osobito, tu smo svi poslovni maheri od formata!   Ugovori posao sa nekim obrtnikom - zaposlio sam!...