Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Radno vrijeme Pon-Pet: 9 do 15
Kontakt e-mail: knjigovodstvo@makora.hr
Kontakt tel: +385 51 691 190

Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Kontaktirajte nas: Pon - Pet:09.00 - 17.00
Kontakt E-mail tomislav.negulic@gmail.com
Kontakt telefon +385 51 691 190
01 STU.

Poduzetnik bez plaćanja doprinosa?

by Zorana Mavricic-Korosec

U jeku saborske rasprave o novom paketu poreznih propisa, pri čemu svi mali poduzetnici najviše očekuju ishod u vezi propisane osnovice za članove uprave, pita me nekidan jedan čovjek sa poslovnom idejom da li on može biti samo poduzetnik!

Objašnjava mi pri tome: ne zanima me zdravstveno osiguranje i ne zanima me neka buduća mirovina; ja namjeravam za sve to zaraditi iz svojeg poduzetništva i birat ću za svoj novac tko će me liječiti i sam ću si osigurati starost pametnim ulaganjima. Zanima me samo da ispravnim postupanjem platim što manje poreza.

Odgovor ću podijeliti i sa vama, ukazujući kako je to u državi koja se voli deklarirati prijateljem poduzetnika.

>>>> Trebate savjet u vezi otvaranja obrta ili poduzeća i porezne regulative u poduzetništvu? Dogovorite konzultacije

Odlučite li se otvoriti obrt, prvo će vas dočekati javna davanja za doprinose. Ona se plaćaju od prvog dana poslovanja. To mi se čini normalnim, jer obrtnik je započeo gospodarsku djelatnost. Ovaj oblik registriranja je prije svega i namijenjen onima koji će sami obavljati djelatnost, iako im je dopušteno i zapošljavanje drugih osoba i to bez ograničenja.

Iznos se razlikuje ovisno o statusu oporezivanja, što također na neki način ‘drži vodu’. Oni koji pristaju na paušalno oporezivanje, bez obzira na mogući poslovni neuspjeh, i pri tome imaju ograničenje u vrijednosti isporuka, i trebaju dobiti olakšicu u vidu smanjenog iznosa za doprinose te plaćaju oko 1.200 kn mjesečno. Ostali, koji vode poslovne knjige i bez ograničenja vrše isporuke, plaćaju nešto veći iznos: nepune 2.000 kn.

Ako je obrtnik istovremeno i zaposlen, ne plaća doprinose tijekom godine, već po isteku godine plaća stanoviti iznos koji ovisi o iznosu njegovog dohotka.

Obrtnik, dakle, po definiciji nije samo poduzetnik već je sam radno angažiran, pa taj oblik registriranja poduzetnoj osobi s početka nije prikladan.

On ima ideju, voljan je uložiti svoj kapital i druge svoje resurse (primjerice poznavanje tržišta, poznanstva, intelektualni doseg, organizacijske sposobnosti itd.) da stvori novi poslovni subjekt i da po potrebi angažira druge osobe za radne aktivnosti.

Ako obrt nije prikladan, ostaje mu poduzeće. Njega može sam osnovati ulogom poslovnih udjela, ali registraciju ne može dovršiti ako nema osobu koja prihvaća biti direktor. Naravno, to može biti on sam, ali s tim potezom prestaje njegov primarni zahtjev da ne plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, jer su oni obvezni za članove uprave.

Prema sadašnjim propisima, direktori su dužni sami plaćati oko 4.000 kn mjesečno, ako nigdje nisu prijavljeni na obvezno osiguranje. Prema sadašnjim propisima oni se zapošljavaju na nepuno radno vrijeme, čime utječu barem na iznos koji se za njih uplaćuje.

>>>> Naše knjigovodstvene usluge podrazumijevaju besplatno savjetovanje klijenata

Prema onome što je Vlada, čini se, prilično odlučna da nametne od 2019., direktor će morati iz vlastitih sredstava plaćati iznos koji za njega nije platilo poduzeće. Naime, propisivanjem obveznog godišnjeg iznosa koji na ime osobe direktora trebaju stići u državni proračun, izravno se onemogućava čisto poduzetništvo radi zarade i pretvara se poduzetnike u zaposlenike. Istina je da sam osnivač ne treba plaćati doprinose, ali poduzetništvo obično kreće na način da ista osoba bude i direktor.

24.000 kn godišnje koje će svaki poduzetnik morati zaraditi kroz poduzetništvo ili osobno da bi namirio doprinose za zdravstvenu uslugu koju čeka godinama i za mirovinu koju će dobiti par dana prije smrtnog časa i to daleko nedostatnu za život, bitno mijenja perspektivu. Naravno da to za uhodani posao nije značajan iznos, ali do tog stadija treba doći ustrajnim trudom.

Ako promjena propisa bude usvojena, od Nove godine će postojeći poduzetnici krenuti u procese obrnute od onih u koje su išli početkom 2017-te: od nepunog radnog vremena direktori će se ponovo prijavljivati na puno, a oni koji istovremeno imaju i paušalne obrte, zapošljavat će se u poduzeća – sve kako bi postigli da trošak od 24.000 kn tereti poduzeće, a ne njih osobno nakon što su platili i porez na dobit i dohodak.

Oni koji su direktori u svojim poduzećima, a zaposleni u nekim nevezanim poduzećima u kojima imaju plaću manju od tih pet tisuća i nekoliko stotina kuna (što će ovisiti o prosječnoj plaći u ovoj godini), moći će se u svojim poduzećima zaposliti jedino u dopunskom radu, uz suglasnost postojećeg poslodavca. Ako ne, doista će sami plaćati razliku.

Ima li nekoga tko gaji nadu da će Vlada odustati od tih promjena na teret malih poduzetnika?!

Sretno!

(c) Zorana Mavričić-Korošec;

napisano 30.09.2018. za https://burza.com.hr/portal/poduzetnik  za koju rubriku autorica tjedno piše.

 

Zorana Mavricic-Korosec

© 2017 Izrada i održavanje Negactive - IT usluge i edukacija

%d blogeri kao ovaj: