Na crno ili na pola?
Zorana Mavricic-Korosec
Makora konzultacije

Prije par dana mi je putem elektronske pošte stiglo pismo: profesionalno sročeno, kratko i jasno. Osoba nudi obavljanje ne­koliko vrsta usluga po defi­niranim i uobičajenim tržiš­nim cijenama. Navodi svoje puno ime, broj telefona i mje­sto u kojem živi. Posao čak ima i svoj domišljati naziv!
Bilo bi to uobičajeno rek­lamno pismo da na kraju nije pisalo: “Budući da nismo u mo­gućnosti otvoriti obrt ili firmu, račune ne možemo izdavati”.
Ovo mi je na nekoliko na­čina zasmetalo, pa sam navod objavila na našoj mrežnoj stra­nici, gdje je postala pravi ‘hit’, jer ju posjećuju mali poduzet­nici. Naravno, kontakt podatke sam sakrila.
Za nekoliko sati zove nas pošiljatelj i prijeti tužbom. Par minuta razgovora i pozdravismo se u miru, a svaki je od nas nešto iz ovoga naučio: gospo­din je osvijestio činjenicu da nije baš uputno na ovakav na­čin se prezentirati, a ja sam shvatila da on nije bio ni svjestan što je napravio. Mislio je da se poduzetništvo službeno po­kreće tek onda kada ga razviješ i dosegneš nivo zarade dovolj­no velik da si možeš to ‘priuštiti’.
U ovoj se epizodi ogleda sva tragičnost stvarnosti u kojoj živimo!

FB_banner_2_14_12_2015

S jedne strane, imam nekoliko klijenata koji pružaju istu vrstu usluga i pratim kako se muče radeći svaki dan po desetak sati, brinu o financijama i naplatama, a fiksnih troškova kojima pune državni proračun imaju barem po 2.000 kn. Imaju li zaposlenih, to je i više. Od svega što utrže, više od po­lovice ode u državni proračun.
Preostala (manja) polovica je ona iz koje mogu svojim po­duzetničkim vještinama neš­to zaraditi, jer to je dio kojim plaćaju radnike i dobavljače.
U svemu je najtragičnije da su sami zadnja karika u nizu: prva briga im je da redovno plate svoje obaveze prema dr­žavi, dobavljačima i radnicima, a tek onda sebi rasporede – ako je ostalo!
Uz to, panično otvaraju svaku plavu kovertu koja im stiže na službenu adresu: stiže li to opomena zbog dvjestoti­njak kuna duga, na koju je pridodan isti iznos za trošak opo­mene?!
Ako imaju problema sa na­platom, sami moraju zaraditi novac da plate troškove ovrhe, pa da čekaju hoće li im pravni sustav omogućiti naplatu tog potraživanja, ili je taj isti sustav dopustio da njihov vjerovnik nestane sa scene i ostavi za so­bom hrpu dugova.
Za dva mjeseca će, dapače, morati slati i izvještaje u taj isti sustav o tome koliko imaju nenaplaćenih dospjelih potra­ži­vanja. Podaci će tako lebdjeti u nekom informacijskom ob­la­ku, ali se taj sustav neće nimalo potruditi da tom malom po­duzetniku pomogne u naplati.
Kad se razbole, mjesec i pol dana moraju sebi plaćati doprinose, kao da rade punom pa­rom. Naravno, plaćaju i veći dio liječenja i lijekova, kao i svi ostali.
Ako ikada dočekaju miro­vinu, živjet će u blagostanju sa 2.000 kn!
Istovremeno, na tržištu su im konkurencija ‘poduzetnici’ sa početka priče. Oni toliko komotno posluju da bez straha šalju skupna pisma u kojima objavljuju kako rade na crno.
Njima u dvorište, kuću ili radionicu inspektori ulaze sa­mo sa sudskim nalogom (čitaj: gotovo nikada), a plave koverte sa popisom dugova im ne šalju. Njih u sustavu nema! Osim možda – nerijetko – u sustavu raznih socijalnih potpora. One se financiraju iz onih sredstava koje registrirani poduzetnici za­rade i uplate.
U nama susjednim državama, članicama EU, doista postoje rješenja po kojima se posao nesmetano upravo tako uhodava, samo što se sve ne odvija mimo sustava, nego sukladno propisima. Doista je sve pod­ređeno tome da se radno ak­tivno stanovništvo potiče na razvoj, jer ako pojedinac i njegova obitelj ima prosperitet, imat će ga i država. Međutim, tako odgojeni državljani su osviješteni birači.
Osobno mi se čini da je to korijen za obje strane medalje iz današnje priče. Danas ću um­jesto praktičnog savjeta sa­mo pozvati na promišljanje. Kad se rodi namjera, i način će se naći.
Sretno!
Tekst sam napisala krajem ljeta 2015-te za rubriku Poduzetnik tjednika Ri-telefax Burza s naslovom Poslovanje na crno

Ugovornim klijentima Makora knjigovodstva usmeni savjeti su dostupni bez ikakve dodatne naplate, a ustupamo im i niz predložaka dokumenata koji im trebaju u poslovanju.

Molim, u svim mojim tekstovima obratite pažnju na datum objavljivanja, jer propisi se mijenjaju i mogli biste steći krivi dojam o njihovu važenju. Točne i svježe informacije možete dobiti putem usluge

Konzultacija

Makora knjigovodstvo

Čitaj još …

Povećanje praga za PDV od 2025.

Povećanje praga za PDV od 2025.

Sada je već izvjesno da će s početkom 2025. godine ponovo doći do povećanja praga za obvezan ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, te da će sadašnji limit od 40.000 eura biti povećan na 50.000 eura. S obzirom da je ovaj propis najviše utječe na male...

Kako odabrati knjigovođu?

Kako odabrati knjigovođu?

Kao direktor ili vlasnik poduzeća ili kao obrtnik, trebat ćete odabrati knjigovodstveni ured s kojim ćete surađivati. Uvjerena sam da je ovaj izbor jedan od važnijih koje ćete napraviti, a razloge ću obrazložiti u nastavku.  Prije izbora definirajte svoje potrebe Na...

Kako krenuti u poduzetnišvo 1 dio

Kako krenuti u poduzetnišvo 1 dio

UVOD Budući da 18 godina vodim računovodstveni servis, moji kontakti sa poduzetnicima i onima koji to žele postati su glavni dio mog posla. Naši su klijenti redom uspješni i dugogodišnji poduzetnici duboko svjesni svoje pozicije u našem zakonodavnom i poslovnom...

Kako krenuti u poduzetništvo 2 dio

Kako krenuti u poduzetništvo 2 dio

POSLOVANJE FIZIČKIH OSOBA Ovo je 2 nastavak serijala, linkovi na ostale dijelove su na kraju teksta DOMAĆA RADINOST I SPOREDNO ZANIMANJE Ovaj oblik poslovanja fizičke osobe namijenjen je malom obimu poslovanja jer je ovim putem dopušteno ostvariti primitke do nivoa 10...

Kako krenuti u poduzetništvo 3 dio

Kako krenuti u poduzetništvo 3 dio

OPOREZIVANJE PODUZETNIKA FIZIČKIH OSOBA I PLAĆANJE DOPRINOSA ŠTO ZNAČI PAUŠALNO OPOREZIVANJE Iako je u razgovoru često korišten termin ‘paušalni obrt’, ovdje želim upozoriti da je tako nešto nemoguće otvoriti. Osoba uvijek otvara obrt u jednoj instituciji (Ured za...

Kako krenuti u poduzetništvo 4 dio

Kako krenuti u poduzetništvo 4 dio

PODUZETNIŠTVO PRAVNIH OSOBA   Za potrebe ovog teksta bavit ćemo se poduzećima oblika društvo sa ograničenom odgovornišću - d.o.o. i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću - j.d.o.o., koji su najčešći u malom poduzetništvu. Za više informacija:...