Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Radno vrijeme Pon-Pet: 9 do 15
Kontakt e-mail: knjigovodstvo@makora.hr
Kontakt tel: +385 51 691 190

Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Kontaktirajte nas: Pon - Pet:09.00 - 17.00
Kontakt E-mail tomislav.negulic@gmail.com
Kontakt telefon +385 51 691 190
13 STU

Mora li preko tuđih leđa?

by Zorana Mavricic-Korosec

(Originalni naslov teksta bio je: Zaposelnici kao biljke, koji naslov nije nikoga zainteresirao, pa sam ga promijenila). slijedi tekst:

Iako živimo u vremenu kada će barem polovicu či­tatelja naslov asocirati na ispaćene radnike koji samo vegetiraju, moja ideja je da od zaposlenika dobivamo točno onoliko koliko poštovanja, razumijevanja i novca uložimo.

 

Zaposlenici nisu jeftini, to svi znamo. Nažalost, ne zbog visokih cijena rada kao takvog, već zbog prilično visokog opterećenja sa da­va­njima koja poslodavac mora platiti istovremeno sa ispla­tom plaće. Od početka trav­nja ove godine ta se opte­rećenost vratila na nivo na kojem je bila prije otprilike dvije godine. 2% veći iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje na prosječnu pla­ću koštat će poslodavca oko 150 kn više. Međutim, iznos prosječne neto plaće (5.500 kn) je prilično rijetka pojava, pa će većini malih posloda­vaca više značiti obavijest da će minimalna plaća koštati oko 60 kn više.

 

banerdonji copy

 

Budući da se sa djelatnicima trebaju ugovarati iznosi bruto plaća, ova promjena propisa neće se odraziti na njihove neto plaće.

 

Kao poslodavac možete računati da će vas zapo­slenik koštati od 45 do 60 % više od iznosa neto plaće koju ćete mu isplatiti. Manje neto plaće su u nižem po­reznom razredu, a veće zbog više stope poreza utoliko po­većavaju trošak plaće.

 

Ako vam je lakše raspolagati sa apsolutnim iznosima, tada koristite podatak da mi­nimalna plaća košta mje­seč­no oko 3.450 kn, ona od 3.500 neto vas će kao poslodavca koštati oko 5.400 kn, a prosječna plaća od 5.500 neto, poslodavca košta oko 9.100 kn.

 

Svi smo sretni da ima zaposlenika koji nam ovako podižu prosjek! Bili bismo još sretniji da takve plaće potiču iz realnog sektora i iz malog poduzetništva, ali svi svjedočimo da nije tako.

 

Osim troška plaće i ra­dnička prava predstavljaju trošak. Prekovremeni je rad dopušten do najviše 8 sati tjedno, preraspodjela rad­nog vremena samo uz pristanak radnika, ugovor i oba­vijest inspektoru rada. Go­dišnji odmor je obvezno pla­nirati i omogućiti radniku njegovo korištenje u trajanju od 4 tjedna, nakon 6 mjeseci rada. Kratkotrajna bolovanja idu na teret poslodavca, a za dugotrajna HZZO refundira sredstva. Itd…

 

Neoporezive isplate su ograničene i strogo propi­sane, a odredbe nekih kolektivnih ugovora obvezne su za primjenu i malim podu­zetnicima koji ih nisu potpisali, pa su ih ti dužni poštivati i u financijskom smislu, ali i u pogledu prava radnika. Plaće se moraju isplaćivati na tekuće račune, isti dan izvijestiti poreznike putem JOPPD obrasca, itd…

Malom se poslodavcu za­vrti u glavi od ovakvih ra­čunica i popisa!

 

Zato se prečesto mali po­duzetnici ugledaju na ‘velike ribe’ misleći kako je baha­tost, izrabljivanje i nepoštivanje ispravan način dolaska do veće zarade. A ja sam se baš razveselila pročitavši vijest o jednoj hrvatskoj sof­t­verskoj tvrtci, sada već po­slovanja proširenog u cijeloj regiji sa 500-njak zaposlenih, koja se hvali kako je jedini trošak koji se povećava tije­kom godina – onaj za plaće. Zaposlenici su, kaže njihov direktor, jedina prava vrijednost koju imaju i zato u nju ulažu.

 

Čitatelj, mali poduzetnik, koji se ne bavi tako struč­nom i intelektualnom dje­latnošću vjerojatno će po­misliti kako njemu to nije potrebno, jer radnika kakve on treba ima na stotine: u sveopćoj besparici i nezaposlenosti ljudi pristaju na sve!

banergornji copy

 

Ja sam sklona svojim klijentima savjetovati upravo suprotno: ako je razina vašeg poslovanja dosegla granicu kada više ne možete raditi sami, ne uviđate li kako je preveliki rizik bilo koji segment svojeg poslovanja sta­vljati u ruke nezadovoljnog radnika? Kad on ode, ili ga sami otjerate – što će vam os­tati, nego loše obavljen po­sao i nezadovoljan kupac!

 

A o onoj staroj mudrosti ‘kako siješ, tako ćeš i žeti’ – da se i ne govori!

Test sam napisala za tjednik Ri-Telefax Burza i objavljen je pod naslovom Zaposlenici kao biljke dana 24.04.2014., te u rubrici Poduzetnik dana 29.04.2014.

Zorana Mavricic-Korosec

© 2017 Izrada i održavanje Negactive - IT usluge i edukacija

Makora Knjigovodstvo

Makora Knjigovodstvo