Ako pogledate ranije tekstove u ovoj rubrici koji na bilo koji način usporedo prikazuju poslovanje kroz obrt ili kroz poduzeće, primijetit ćete da skrećem pažnju na činjenicu da pokretanjem obrta ne nastaje novi pravni entitet, jer je to registriranje poduzetničke djelatnosti fizičke osobe (ili više njih u supoduzetništvu). S druge strane, osnivanje poduzeća znači upravo suprotno: stvaranje nove pravne osobe koja ima pravni i porezni položaj odvojen i različit od osobe, ili više njih, koji su je osnovali.
S obzirom na to da apstraktna ‘osoba’ ne može poduzimati radnje u stvarnom svijetu, od početka mora biti na sudu upisano tko će to u njeno ime činiti, tj. tko će biti odgovorna osoba ili uprava u tom poduzeću.
I jedna i druga kategorija podložne su promjenama u tijeku trajanja poduzeća: osnivači mogu svoje udjele predavati drugim osobama – i fizičkim i pravnim (drugim poduzećima), te također osnivači mogu nebrojeno puta mijenjati odgovorne osobe u poduzeću. Da bi ove činjenice bile dostupne ostalima, sve se promijene moraju činiti putem sudskog registra, koji je javno dostupan.
Prestanak obrta nastupit će kada sam obrtnik preda takav zahtjev, i pri tome nije važno ima li obrt ikakvih dugovanja. Ionako će sva potraživanja i obaveze ostati na njemu samome, jer je fizička osoba. Naravno, obrtnička djelatnost može prestati i kao mjera koju će učiniti državni organi nastupom nekih okolnosti, ili smrću obrtnika.
Prestanak poduzeća je, s druge strane, malo duža procedura. Razlog već nazirete: prestat će postojati pravna osoba, apstraktna, pa je prije toga nužno da sva njena imovina i obaveze pravno prijeđu na neku fizičku osobu koja i dalje postoji. Naravno, u vezi svake stavke moguća je involviranost drugih subjekata, pa je propisana procedura koja bi trebala omogućiti utvrđivanje svih dugovanja koje je poduzeće imalo, ali također i potvrđivanje da poduzeće može doista raspolagati cijelom imovinom koja je upisana u njegovim poslovnim knjigama.
Ako želite zatvoriti svoje poduzeće, prvi korak je da putem javnobilježničkog ureda pokrenete postupak likvidacije pri Trgovačkom sudu. U tom ćete koraku imenovati i likvidatora, tj. osobu koja će provesti postupak. To može biti dosadašnji direktor, ali i ne mora.
Pri sudskom registru će biti javno objavljen upis početka likvidacije, što će omogućiti vašim partnerima da to saznaju.
Dodatno, likvidator je dužan javno objaviti u Narodnim novinama tri poziva vjerovnicima da prijave sva svoja potraživanja od poduzeća koje je u likvidaciji. Između svakog poziva mora proći određeno vrijeme, a od zadnjeg poziva i stvarne likvidacije mora proći minimalno šest mjeseci.
Za to vrijeme likvidator treba rješavati sva dugovanja poduzeća na način da ih poduzeće podmiri, ili da ih preuzme neka fizička osoba.
Imovinu poduzeća treba upotrijebiti za podmirenje obaveza, što će najčešće biti njenim pretvaranjem u novac.
Naravno, kod malih poduzeća najčešći je slučaj da osnivači poduzeća preuzmu i njegovu imovinu i njegove obaveze. Sve se te pravne radnje moraju knjižiti u poslovnim knjigama i poreznim evidencijama. Izvješća koja se čine na početku i na kraju likvidacijskog razdoblja se također javno objavljuju.
I kad je sve tako sređeno, možete zatražiti dovršetak likvidacije i brisanje poduzeća iz sudskog registra.
Između prvog i zadnjeg koraka je minimalno 8 mjeseci i barem isto toliko tisuća kuna, kod urednog poduzeća bez dugovanja. Upravo smo tako s jednim klijentom prošli gašenje poduzeća kojeg smo mu pomogli otvoriti prije 5 godina, na kojem iskustvu sam mu zahvalna.
Većina samo nestane iz našeg ureda, a viđam ih žive i zdrave u gradu! A viđam i neke kojima je sud izbrisao tvrtke iz registra, pa su ispali sretniji od urednih i odgovornih koji rade po propisu.
Kako biste vi prošli u sličnoj situaciji, nitko vam ne može reći. To je ono najtragičnije!
Sretno!
Tekst sam napisala za tjednik Ri-Telefax Burza i objavljen je pod istim naslovom dana 04.12.2014., te u rubrici Poduzetnik dana 09.12.2014.
