Rijetko koji mali poduzetnik se ne hvata za glavu kada se sjeti godišnjih odmora! Sam ima male šanse da će si ga moći priuštiti, ne zbog financijskih razloga, već zbog brige o poslu od koje se teško rastaje. S druge strane – budući da ga je djelatnicima dužan omogućiti – ima dodatne brige oko organizacije poslovanja. Budući da se do kraja lipnja mora napraviti raspored korištenja odmora, te djelatnicima uručiti rješenja – ovo je pravo vrijeme da o tome pišem!
Ako ste i Vi, poštovani obrtniče ili direktore došli ovdje tražiti osnovne informacije o tome, predlažem Vam da odmah promijenite svoj knjigovodstveni servis i da dođete k nama. Takve ste informacije, naime, trebali dobiti od svoga knjigovođe – ako ga plaćate, naravno! 😀
No, krenimo s temom:

Da biste mogli sastaviti raspored, prvo morate utvrditi na koliko dana godišnjeg odmora svaki od vaših djelatnika ima pravo, te s njime razgovarati o eventualnom korištenju godišnjeg odmora u više dijelova. Imajte na umu na takvo korištenje radnik treba pristati, ili to zatražiti, i da o tome trebate imati pismenog traga. Ipak, ako radnik izrazi želju koristiti godišnji odmor u čak tri ili više dijelova, na to i vi kao poslodavac trebate pristati. No, ne zaboravite da tada barem dva tjedna mora iskoristiti u neprekidnom trajanju i to u godini za koju ostvaruje pravo.
Kako ćete utvrditi broj dana godišnjeg odmora na koja radnik ima pravo?
Pogledat ćete sve pravne akte koji uređuju vaš odnos: od Zakona o radu, eventualno kolektivnog ugovora kojeg ste dužni provoditi (već smo pisali da je za neke privredne djelatnosti ministar obvezao primjenu kolektivnih ugovora za sve: trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo, drvna i papirna industrija, putničke agencije) pravilnika o radu, ako ga imate kao mali poslodavac, te na kraju ugovora o radu koji ste sklopili sa svakim konkretnim radnikom. Ako između nekih odredbi ima kolizije, dužni ste primjeniti onaj koji je za radnika najpovoljniji.
Ako poslujete u djelatnosti koja nije na ovom popisu, nemate pravilnik, a u ugovor o radu ste upisali onu poznatu frazu “prema Zakonu o radu”, onda ćete primjeniti samo pravilo iz tog Zakona koje kaže da radnik ima pravo na četiri tjedna godišnjeg odmora, (osim maloljetnih radnika i onih na poslovima štetnim za zdravlje, koji imaju pravo na pet tjedana) pa ćete još provjeriti radi li taj radnik pet ili šest dana u tjednu, jer će prvi imati pravo na 20 radnih dana godišnjeg odmora, a drugi na 24 dana.

Ne zaboravite da ćete morati pogledati u kalendar konkretne godine i sve blagdane izbaciti iz brojanja, jer se oni ne uračunavaju u godišnje odmore.
Ovdje je mjesto spomenuti i činjenicu da će bolovanje koje nastupi za vrijeme trajanja godišnjeg odmora ‘zaustaviti’ njegovo korištenje, jer za te dane će radnik trebati primiti naknadu za bolovanje (temeljem tzv.doznake, kojom je ovlašteni liječnik utvrdio postojanje nespososbnosti za rad).

U narednom tekstu slijedi još pravila i obrazloženje zašto su vam godišnji odmori kao još jedan mjesec u godini – ali nažalost samo u pogledu troškova. Prihodi će, vrlo vjerojatno, u njihovo vrijeme biti znatno manji!

Sretno!