Nakon sklapanja ugovora o radu, poslodavac vrši prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje – što mora biti od 7 do 1 dan prije početka rada. 

Nakon toga zaposlenik može stupiti na posao. 

Trajanje probnog rada se također ugovara, ali i za to vrijeme radnik prima ugovoreni iznos plaće. Naravno da je moguće ugovoriti nižu plaću za vrijeme trajanja probnog rada, ali ona ni u to vrijeme ne smije biti niža od najniže propisane plaće za konkretan slučaj. 

Što određuje najnižu plaću za konkretan slučaj?

1. Prvenstveno, to je minimalna plaća koju propisuje zakon. Ove godine to je 970 eura, a od siječnja 2026. će biti 1.050 eura.
2. Dalje, moguće je da je za djelatnost koju obavljate kao mali poduzetnik Ministar proglasio obveznu primjenu Kolektivnog ugovora koju je sa Vladom potpisao neki sindikat. To je uobičajeno za djelatnosti: ugostiteljstvo i turizam, graditeljstvo, trgovina, i td.

Primjerice, nedavno je rađena sveobuhvatna kontrola primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, pa su brojni poslodavci dobili nalog da unatrag reobračunaju plaće i zaduže se za veće doprinose i djelatnicima isplate razliku neto plaća. 

Naravno, među našim klijentima nije bilo takvih, jer mi pratimo propise i obavještavamo klijente.

3 Slijedeća niža instanca je ugovor o radu kojeg ste sklopili sa zaposlenikom ili čak

4. odluka koju ste moguće nespretno napisali, pa se obvezali za neko razdoblje a ne jednokratno.

Bitno je znati da nije dopušten probni rad bez ugovora i bez prijave na HZMO i HZZO. Zatekne li inspektor rada zaposlenika na radnom mjestu bez ugovora i prijave, smatrat će to radom na crno. 

I paušalno oporezovani moraju sklapati ugovore o radu i primjenjivati sve propise o minimalnoj plaći svojih zaposlenika!