Mali poduzetnik je često vrlo brzo u poziciji da zapošljava, ne nužno druge nego ‘sam sebe’, kako se to u razgovoru kaže. Danas ću skrenuti pažnju na najvažnije činjenice vezane uz ovu temu.

• Obrtnici ne moraju sami sebe zapošljavati, već se oni smatraju zaposlenima samim početkom poslovanja obrta. Ipak, obavezni su učiniti i radnju s tim u vezi, i to odmah po upisu početka rada (nekima će to biti isti dan kao i registracija obrta, a nekima neće): fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja prijaviti svoje poslovanje. Doprinose su ionako dužni plaćati, a propuste li prijavu mogli bi platiti prekršajnu kaznu. Oni koji nisu istovremeno negdje drugdje zaposleni, podnijet će dvije tiskanice više od onih koji jesu.
• Međutim, oni koji će u nekom trenutku stavljati obrt u mirovanje, neće time zaustaviti obavezu plaćanja doprinosa, iako je to primarni motiv radi kojega mnogi razmišljaju o toj opciji. Drugim riječima, samo u prvih godinu dana moguće je imati otvoren obrt bez početka rada i ne plaćati doprinose.

• Osnivači poduzeća ne trebaju se u poduzeću zapošljavati, te nemaju opasnosti zaduživanja za doprinose ili utjecaja na mirovinu
• Direktori poduzeća (moguće su istovremeno i osnivači, ali nema utjecaja) imaju značajne brige oko plaćanja doprinosa. Naime, oni su osobno dužni plaćati oko 3.000 kn doprinosa ukoliko nisu nigdje zaposleni. Iz razloga što taj trošak osobno podmiruju, oni se najčešće odlučuju za opciju zapošljavanja u tom poduzeću. Ako su direktori u više poduzeća, dovoljno je da budu zaposleni u jednom od njih.
• Za direktora je propisan najmanji iznos bruto plaće na koju je poduzeće dužno plaćati doprinose: 5.030,35 kn. Tako će za puno radno vrijeme doprinosi i porezi poduzeće koštati oko 2000 kn.
• Moguće je zapošljavanje na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, te na nepuno – svako manje od toga, i to za sva zaposlenike, uključivo i direktora. Naravno, tada se i plaća ugovara i obračunava u razmjernom dijelu.
• Za ostale zaposlenike minimalna plaća koju je moguće ugovoriti je 3.276 kn za puno radno vrijeme.

• Za sve zaposlenike, uključivo i direktore, primjenjuju se svi propisi iz radnog prava. Primjerice, godišnji odmor mora koristiti i direktor, u minimalno propisanom trajanju od 4 tjedna godišnje, što je prilično otegotna okolnost za sve direktore koji su jedini zaposleni u poduzeću koje naplaćuje u gotovini i fiskalizirano je. S jedne strane postoji potreba da rade i zarade, a s druge obveza da koriste godišnji odmor za vrijeme kojega možda nema drugih osoba da izdaju i fiskalaziraju račune.
• Evidencije o radnicima i o radnom vremenu moraju se voditi za sve zaposlene, pa tako i za direktore. Ukoliko je sa direktorom ili drugim zaposlenikom koji ima radno mjesto koje iziskuje samostalnost u određivanju radnog vremena to izričito ugovoreno, za njih je moguće voditi pojednostavljene evidencije o satima rada.
• Obrtnici također vode spomenute evidencije za sve zaposlenike, a za sebe ih ne vode. Za zaposlene članove obitelji s kojima žive u istom kućanstvu mogu voditi pojednostavljene evidencije o satima rada.
• I obrt i poduzeće sa svakim zaposlenikom mora sklopiti ugovor o radu prije njegovog stupanja na posao, te ga se mora i prijaviti na mirovinsko osiguranje najmanje 1 dan prije.
• Probni rad može se obavljati samo nakon sklapanja ugovora o radu i prijave. Sve druge opcije su kažnjive kao rad na crno.
• Ugovor o djelu nije zamjena za zapošljavanje, jer se on sklapa sa osobama s kojima se ugovorilo izvršenje nekog gotovog djela, u pravilu u njihovom prostoru i sa njihovom opremom.
• Plaće se moraju isplaćivati svim zaposlenicima. Ukoliko poslodavac ima problema i nije isplatio plaću, dužan je po isteku mjeseca u kojem je morala biti isplaćena blokirati sam sebe posebnim postupkom na Fini. Tada će isplatu neto plaća preuzeti agencija formirana za tu svrhu, pa će on dugovati njoj umjesto radnicima. Naravno, svi njegovi dugovi bit će uvećani za kamate i provizije Financijskoj agenciji, a njegov će knjigovođa vjerojatno naplatiti svoj višestruko veći i kompliciraniji posao. Direktoru u poduzeću se neće isplaćivati plaća na teret spomenute agencije.

Poduzetnici koji zapošljavaju bi trebali nastojati osigurati si stručnu podršku knjigovođe koji će ih znati posavjetovati, a sa zaposlenicima graditi odnos koji neće završavati prijeporima za koje će trebati odvjetnici. Ionako ih sve teže pronalaze!

Sretno!

© Zorana Mavričić-Korošec, Makora knjigovodstvo

Tekst je napisan 11.09.2017. za https://burza.com.hr/portal/poduzetnik