Što da rade predsjednici udruga?
Zorana Mavricic-Korosec
Makora konzultacije

Od početka listopada 2014. primjenjuje se novi Zakon o udrugama, a prila­gođavanje i izmjene statuta omogućene su do kraja ruj­na ove godine. Tim propi­som uređen je pravni status udruga, njihovih odgovor­nih osoba, skupština, prava i obveze članova i tsl.

Nadalje, na udruge se primjenjuje i Zakon o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija kojim je određeno kako udruga vodi svoje financije, gospodari imovinom i obavezama, te što se dešava ako se udruga likvidira i niz drugih pos­lovnih događaja.

Na kraju, izmjena Zakona o porezu na dobit je donijela možda i najbitniju promjenu za one udruge čiji voditelji čitaju ovu rubriku, a to su one koje obavljaju gospodarsku djelatnost.
Iz mojih kontakata u ovih nešto više od mjesec dana otkako je na snazi ova zadnja odredba, zaključujem da ovaj propis nije dovoljno ozbiljno shvaćen, pa ću se ovdje pokušati stvari malo objasniti.

Kako udruge vode knjigovodstvo u 2015-toj?

Ono što ću pisati odnosi se na sve udruge, naravno. Međutim, među njima ima nekih koje će cijela priča malo više dirnuti, i koji će – kad jednom konačno osvijeste sve konzekvence – mo­rati poduzeti neke značajnije promjene u ponašanju. To su oni koji su, namjerno ili nenamjerno, koristili udruge kao paravan za poduzetništvo za osobnu korist.

Nenamjerno korištenje dešavalo se u slučajevima kada su ljudi zalutali u osnivanje udruge, jer nisu shva­ćali razliku između udruge i udruživanja u ortaštvo.

Udruge su oduvijek mo­gle poduzimati gospodarske djelatnosti, ali je i prije bilo određeno da se prihod iz toga treba koristiti za postizanje ciljeva udruge.

Sada je određeno da ud­ruga mora utvrditi dobit ko­ju je ostvarila iz gospodarske djelatnosti i na nju platiti porez, pa onda tu utvrđenu dobit koristiti za ostvariva­nje ciljeva.
Razlika je drastična.

Za udruge sve je drugačije!

Da bi udruga mogla ut­vrditi dobit od gospodarske djelatnosti, mora za taj dio poslovanja voditi knjigovod­stvo na način kao i podu­zeća, a za cjelokupno poslovanje mora voditi knjigo­vodstvo propisano za ne­profitni sektor.

Tromjesečna izvješća ko­ja je dužna podnositi trebaju obuhvaćati cjelokupno pos­lo­vanje, a ona godišnja će biti dvostruka. Porez na do­bit dužna je platiti na dan podnošenja prijave poreza na dobit, a to može najkasnije biti krajem travnja na­redne godine.

Da bi mogla utvrditi do­bit, udruga mora sučeliti prihode od gospodarske djelatnosti sa rashodima koji se odnose na taj dio poslo­va­nja. Tu će biti osobito zah­tjevno postaviti kriterije, jer neprikladno opterećivanje tih prihoda sa rashodima koji se odnose na redovno poslovanje je porezni pre­kršaj. Ako se imovina udru­ge koristi za gospodarsku dje­latnost, treba utvrditi u kojem opsegu. Isto se odnosi i na rad zaposlenika ili ho­noraraca.

Ne zaboravimo da je lanj­skim propisima ustoličena sasvim konkretna (čak i kaznena) odgovornost predsje­dnika udruga, ili drugih od­govornih osoba: onih koji će utvrđivati kriterije za ras­podjelu troškova.

Financijska izvješća će već za prošlu godinu biti jav­no objavljena, a za 2016. će voditelji morati izrađivati i finacijske programe, a po njenom isteku prikazati u kojoj mjeri su oni izvršeni.

Knjigovodstvene usluge za udruge

Vrijednosnih cenzusa ne­ma i nije propisano da ste do neke mjere u mogućnosti obavljati gospodarsku djelatnost bez oporezivanja. Re­čeno je da je udruga duž­na u roku od 8 dana od početka obavljanja gospodarske djelatnosti prijaviti se poreznicima i početi utvr­đivati dobit.

Pojam gospodarske djela­t­nosti odnosi se na svako po­javljivanje na tržištu, a obav­ljanje usluga samo za članove udruga nije izuzetak.

Odredba ima svoju kon­zekvencu i u pogledu fis­ka­lizacije, jer obveznici poreza na dobit moraju fiskalizirati sve gotovinske naplate.

Ponovit ću zaključak od prije dva mjeseca: oni koji su udruge koristili kao kamuflažu za nelojalno konkuriranje malim poduzetnicima, vjerojatno će se toga sada okaniti, jer cijela priča jednostavno postaje prekomplicirana i preskupa.

Ozbiljne udruge sa defi­niranim ciljevima i progra­mima, ovaj će izazov brzo svladati i uočiti boljitak u nestanku i za njih nelojalne konkurencije na javna sredstva iz državnog i lokalnih proračuna.

Moja struka je dobila sa­mo jedan novi zadatak, ni­malo kompliciran za one koji su izverzirani u podu­zetničkom knjigovodstvu.

Sretno!

Autor: Zorana Mavričić-Korošec; napisano za rubriku Poduzetnik tjednika Ri-telefax Burza u veljači 2015. http://burza.com.hr/novac/poduzetnik/2015/02/132495-udruge-u-2015-toj-bitno-drugacije/

Makora knjigovodstvo

Čitaj još …

Namještao bi knjige?

Namještao bi knjige?

Malo bi namještao knjige pred kraj godine?   Ulazimo u samu završnicu ove poslovne i porezne godine, kada često dobivam pitanja o načinu utjecanja na poslovni rezultat.  S obzirom da je svakom poduzetniku jasno da će imati veće prihode ako proda više svojih...

Brzo izračunaj trošak plaće

Brzo izračunaj trošak plaće

Stope doprinosa su iste za sve zaposlenike, kao što sam nekidan pisala, ali stope poreza na dohodak ovise o mjestu prebivališta upisanog u poreznoj kartici pojedinog zaposlenika.  Stoga ćemo za primjer uzimati zaposlenika iz Zagreba.  Za bruto plaću od 1.500 eura,...

Isplaćuješ li bruto 1 ili bruto 2 plaću?

Isplaćuješ li bruto 1 ili bruto 2 plaću?

Zakon o radu definira plaću kao iznos koji uključuje doprinose iz plaće (za mirovinsko osiguranje). To je iznos koji nazivamo bruto plaćom. Taj iznos je propisano ugovarati u ugovorima o radu. U kalkulatorima se naziva ‘bruto 1’  Na ugovoreni bruto iznos, poslodavac...

Što poduzetnik mora znati o obračunu plaće

Što poduzetnik mora znati o obračunu plaće

Za obavljeni rad, zaposleniku pripada plaća. Da bi ju mogao isplatiti, poslodavac je dužan napraviti obračun plaće i pripadajućih davanja, a ona se sastoje od:   - doprinosa iz plaće: za mirovinsko osiguranje ukupno 20%; - doprinosa na plaću: za zdravstveno...

Što morate znati o ugovoru o radu?

Što morate znati o ugovoru o radu?

Prije početka rada i prije prijave na HZMO poslodavac i zaposlenik sklapaju ugovor o radu u kojem definiraju sve aspekte svojeg odnosa.    Obvezni sadržaj ugovora su:   podaci o poslodavcu i zaposleniku,  mjesto rada, opis poslova,  datum početka rada,  trajanje...