Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Radno vrijeme Pon-Pet: 9 do 15
Kontakt e-mail: knjigovodstvo@makora.hr
Kontakt tel: +385 51 691 190

Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Kontaktirajte nas: Pon - Pet:09.00 - 17.00
Kontakt E-mail tomislav.negulic@gmail.com
Kontakt telefon +385 51 691 190
17 PRO

Znate li izvući novac iz svog poduzetništva?

by Zorana Mavricic-Korosec

Ako malom poduzetniku poslovanje uspješno teče, ostvarivat će profit, zaradu. On se drugačije naziva kod obrtnika i kod poduzeća, podliježe drugačijim sustavima oporezivanja, a do neke mjere im se razlikuje i ‘cijena’ tj. visina poreza.

Obrtnik u poslovanju ost­­varuje primitke, njih uma­njuje za izdatke koji su imali poslovnu svrhu, a njihova razlika se naziva dohotkom. Ono što kao obrtnik naba­vite postat će vaš izdatak tek kad to i platite, a jednako tako će vam i primitak biti samo ono što naplatite.

Novcem sa svojeg žiro računa kao obrtnik možete slobodno raspolagati kad god želite, što je posljedica činjenice da je poslovanje kroz obrt vezano uz fizičku osobu obrtnika.

Porezno će se svako vaše podizanje gotovine smatrati akontacijom dohotka, koji će se stvarno utvrditi tek po isteku poslovne godine, u poreznoj prijavi, i to zbrajanjem svih vaših dohodaka: iz obrtničke djelatnosti, te iz ostalih eventualnih izvora.

banerdonji copy

Od ukupnog dohotka oduzme se godišnji neopo­rezivi iznos, koji ovisi o obiteljskom statusu a čita se iz vaše porezne kartice, a na preostali dio primjenjuje se oporezivanje stopama od 12%, preko 25% do 40%. Že­lite li aproksimativnu ra­ču­nicu, predvidite da ćete os­tati bez četvrtine ukupnog dohotka, a u slučaju doho­daka većih od 150.000 kn i više.

Prije ste porez trebali platiti po rješenju porezne uprave, a od ove godine već sa podnošenjem porezne prijave, najkasnije do kraja veljače 2015. Od tog dana nadalje poreznici će vam obračunavati zatezne kama­te i pokretati ovrhu.

Malim poduzetnicima ko­ji posluju kroz poduzeća, a to su najčešće društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili jednostavna dru­štva (j.d.o.o.) stvar je malo drugačija.

Prva razlika je u tome što su oni dužni knjižiti prihode po izdavanju računa (ili toč­nije: prema trenutku ispo­ruke), a rashode po primitku računa (ili vremenu nas­tanka) pri čemu nije važan datum njihove naplate ili plaćanja.

Razlika između njih se naziva dobitkom, a taj je opo­rezovan porezom po stopi od 20%. Ova se stopa primjenjuje na cijeli iznos utvrđenog dobitka.

Dodatno, u trenutku is­plate dobitka fizičkoj osobi plaća se dodatnih 12% po­reza na dohodak.

Stoga, otprilike 30% ukup­nog dobitka otići će na po­rez.

Ako ste osnivač podu­ze­ća koji u je u njemu i zapo­slen, tada znate da vas vaša plaća košta i više od toga. Manje plaće opterećene su sa skoro 50% davanja, a veće i sa 60%.

Drugim riječima, kad si isplaćujete plaću iz svojeg poduzeća istovremeno mo­rate na račun državnog pro­računa platiti dodatni iznos koji će vam vaš knjigovođa obračunati, a koji će biti otprilike u visini gornjih pos­totaka. Naravno, isto se primjenjuje i za isplate osta­lim zaposlenicima.

Vjerojatno se sada i vama nameće pitanje koji mi često postave poduzetnici počet­nici na konzultacijama: “ako je tolika razlika, zašto ja ne bih sve isplaćivao kao dobit, čak i ono što dajem zapo­slenicima?”.

banergornji copy

Evo nekoliko razloga:
Prije svega, porezni pro­pisi nisu jedini po kojima mo­rate postupati.

Svi koji za vas obavljaju rad trebaju kod vas biti za­posleni. S njima trebate sklapati ugovore o radu, ispla­ćivati im barem mini­malne plaće, ili onolike ko­like ste ugovorili. Budući da će biti zaposleni, morate za njih plaćati doprinose i poreze.

Ovo isto se odnosi i na vas kao osnivača ili direktora – ukoliko ste u svom podu­zeću zaposleni.

Dapače, sve što zapo­slenicima isplaćujete smatra se njihovom plaćom, i osim točno određenih iznosa s točno određenim svrhama, ne smije se isplaćivati dru­gačije.

Ako netko za vas radi, a nije kod vas zaposlen – radi na crno: niste mu omogućili korištenje njegovih prava i u riziku ste plaćanja visoke kazne.

Nadalje, dobit se može isplaćivati samo ako doista postoji. Zato ste prije svake isplate dobiti dužni provjeriti u svojim poslovnim knji­gama ima li još na raspolaganju neisplaćene dobiti iz ranijih godina, a ako je nema dužni ste izračunati svoj poslovni rezultat do tog tre­nutka, te si isplatiti samo dostajući iznos akontacije dobiti i istovremeno platiti 12% poreza i o tome izvijestiti poreznu upravu. Kad dobit za tu godinu i utvrdite, trebate obračunati i te akon­tacije koje ste si isplaćivali.

Ovo sve postaje prilično često nemoguća misija kod naših poduzetnika koji su skloni u poslovnim knjigama knjižiti sve rashode, a prihode ostvarivati mimo njih.

Također, ako ste u pret­hodnim godinama ostvarili gubitke, njih prvo morate po­kriti, a tek razliku ćete si moći isplatiti.

Jednostavna društva su dužna četvrtinu dobiti spremati u rezerve sve dok njima ne dostignu iznos od 20.000 kn, pa je i to jedno od og­raničenja.

Ako se odlučite podizati pozajmice od svog podu­ze­ća, ne zaboravite svaki mje­sec obveznu kamatnu stopu pribrojiti prihodima svojeg poduzeća… koji će opet ići u oporezivanje.

Kao zaključak bi rekla da je lako razmišljati o načinu isplate nečega što imate, što ste zaradili. Međutim, ako ste loše poslovali – takvih briga nećete imati! U našim uvjetima, biti poduzetnik je naporan i stresan posao i treba ga se prihvaćati samo ako ste toga svjesni.

Ma koliko skupi automobili u susjedovom dvorištu navodili na drugačiji zak­lju­čak! Oni su prečesto samo svjedočanstva kreditne op­terećenosti i našeg menta­liteta.

Sretno!

Tekst sam napisala za tjednik Ri-Telefax Burza i objavljen je pod naslovom Kako najjeftinije izvući svoj novac dana 011.12.2014., te u rubrici Poduzetnik dana 16.12.2014.

[contact-form-7 404 "Nije pronađeno"]

Zorana Mavricic-Korosec

© 2017 Izrada i održavanje Negactive - IT usluge i edukacija

Makora Knjigovodstvo

Makora Knjigovodstvo

%d blogeri kao ovaj: