Zatvaranje obrta – nastavak nevesele priče

Danas nastavljam prošli tjedan započetu priču o poreznoj situaciji koja nastaje kada zatvarate vaš obrt.
Porezno pravilo nalaže da se sa danom zatvaranja obrta svi njegovi primljeni računi imaju knjižiti u izdatke, a svi njegovi izdani računi u primitke. I obveza PDV-a se utvrđuje na isti dan, kao da su sva potraživanja naplaćena, te se u propisanom roku mora uplatiti u proračun.

Posljedično, u poreznoj prijavi za razdoblje u kojem je obrt zatvoren – takav će obrtnik imati u primicima sve one nenaplaćene račune, zbog kojih je i zatvorio svoj obrt. K tome, i vrijednost njegove dugotrajne imovine (npr. veliki strojevi, vozila i sl.) imaju se knjižiti u primitke po njihovoj tržišnoj vrijednosti. Veliki primici obično znače i velike poreze na dohodak u veljači slijedeće godine… slijede ovrhe nad novčanim sredstvima, nad pokretninama, pa nad nekretninama…

Poduzeća svoje porezne obveze utvrđuju prema izdanim računima, bez obzira na njihovu naplatu, što naravno predstavlja poteškoću u uvjetima nelikvidnosti u kojima živimo.
Kao i sve ostalo, i ova dva oblika poduzetništva imaju svaki svoje prednosti i nedostatke. Na vama je da ih budete svjesni, i da mislite na njih dok poslujete.

Kad već pričamo o razlikama, zgodno je dotaknuti se i sasvim druge teme, a to je plaćanje doprinosa za obrtnike koji su istovremeno negdje zaposleni, što je dopušteno, naravno.
Takav obrnik neće plaćati onaj mjesečni iznos od 1.713 kn za svoje doprinose za ZO i MO, ali će na ukupno utvrđeni dohodak svojeg obrta (=razlika između primitaka i izdataka) platiti 33%.
Je li to bolje ili nije, ovisi naravno – o visini dohotka koju je ostvario. Važno je da je toga svijestan kad pokreće takav oblik poslovanja.
Shvatite da nitko nije obavezan brinuti o uspjehu vašeg poslovanja, nego samo vi, dragi mali poduzetniče!

Zato, radite na svojoj informiranosti.

Facebook

Twitter

Linkedin

email