HEKLATE, PLETETE, IZRAĐUJETE NAKIT, i poželjeli ste iz toga pokrenuti poduzetništvo?
Uspješno to već i prodajete putem interneta (Hrvati ionako ne mare za račune, i ne smeta im kupnja ispod pulta 😉 )
Reda radi, ili da se pohvalite pred susjedima, poželjeli ste doći i do nekog pečata?
U nastavku pročitajte o opcijama koje imate u poduzetništvu:
Najjednostavniji način je otvoriti domaću radinost ili sporedno zanimanje. Sve djelatnosti kojima se može baviti obrtnik, danas su dostupne i u takvom jednostavnijem načinu registriranja. Postupak se vodi u Uredu za gospodarstvo.
Razlika u odnosu na obrt je u tome što nositelj neće biti član obrtničke komore, čime će mu ostati mješečno pedesetak kuna u džepu, i što neće smjeti u godini dana isporučiti više od iznosa deset prosječnih plaća, tj. nešto manje od 80.000 kuna.
Slijedeća je mogućnost otvoriti obrt. I to se čini u Uredima za gospodarstvo, ili pri servisu Hitro. Eventualne uvjete propisane za konkretnu djelatnost provjerite tamo, a oni su isti za oba do sada spomenuta oblika registriranja.
Ono što ljudi najčešće misle je da sporedna djelatnost omogućava bavljenje s nečim u manjem opsegu i bez plačanja poreza, a kamoli doprinosa. Međutim, ipak nije tako.Dapače, isto je za domaću radinost, sporedno zanimanje i za obrt: ako se ne bavite trgovinom i ugostiteljstvom, možete ući u sustav paušalnog oporezivanja, što morate zatražiti od poreznika u roku od 8 dana od otvaranja. U tom slučaju plaćat ćete za doprinose oko 16.000 kn godišnje, a za porez od 1.500 – 2.500 kn. Ako imate sreću da ste istovremeno negdje zaposleni, tada ćete plaćati manje za doprinose, tj. između 5.000 i 6.000 kn godišnje, a porezna će obveza biti ista.
Ako ne odaberete paušalno oprezivanje, dužni ste voditi poslovne knjige u kojima ćete utvrditi dohodak, koji će biti oporezovan ovisno o njegovoj visini, primjenom poreznih stopa po razredima. Međutim, u tom slučaju ćete doprinose plaćati oko 22.000 kn godišnje, a ukoliko ste zaposleni – na utvrđeni godišnji dohodak platit ćete 35% za doprinose.
Slijedeći način registracije po složenosti bili bi j.d.o.o. Ili d.o.o. Razlika je u cijeni registracije: 700 kn za jednostavno i 4.500 za d.o.o.; te u minimalnom iznosu kapitala: 10 kn u j.d.o.o. Ili 20.000 kn u d.o.o.
Poduzeća moraju voditi financijsko knjigovodstvo, utvrđivati dobit i na nju plaćati porez, i nije im dostupno paušalno oporezivanje. Doprinose plaćaju samo za one s kojima sklope ugovore o radu, ako to učine.
Iako se otvaraju jednako brzo i lako kao obrti, poduzeća zahtijevaju veću brigu i angažman za one koji će poslovati u malom obimu, a zatvaranja su im i skupa i komplicirana.
Ako se odlučite na poduzetništvo, saznajte sve relevantne informacije na vrijeme i odaberite si dostojnog partnera za knjigovodstvo i zapamtite:
najskuplji je savjet onaj kojeg niste dobili!
Sretno!
Foto: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:BLW_Bobbin_lace_-_detail.jpg
Tekst sličnog sadržaja sam napisala za rubriku Poduzetnik tjednika Ri-telefax Burza u veljači 2015. godine.