Ovaj puta – umjesto objašnjavanja novih propisa – dotakla bi se jedne teme koja mi je uvijek zanimljiva, ali krajem veljače sam se više puta uvjerila koliko bi i vama mogla biti zanimljiva.

U tijeku naše akcije za obrtnike koja je bila namijenjena upravo onima koji tijekom godine nisu vodili svoje poslovne knjige upoznala sam više vrsta obrtnika koji nisu imali svoj knjigovodstveni servis tijekom protekle godine:

Bili su to oni koji su

• mislili da za to nemaju novca
• smatrali da tako ‘jednostavnu’ stvar mogu raditi sami
• jednostavno nisu znali da to trebaju
• bili uvjereni da će tako uštedjeti

Već primjećujete što im je svima zajedničko: bili su sami svoji majstori!

Baš kao i ja kad sam svojevremeno mislila da spojiti dvije žice nije nikakav problem, pa sam napravila kratki spoj uslijed kojeg je cijeli stan ostao bez struje!

Primjećujem nekako da je to opći trend u našoj okolini: svi smo stručnjaci za sve ili barem mislimo da većina poslova ne zahtjeva nikakvu stručnost. Vremena podignutih automobilskih ‘haubi’ u nedjeljna popodneva nikako nisu iza nas…

No da se sa sa nostalgičnih uspomena vratimo na naše poduzetnike sa početka priče: i oni su – svaki iz svojeg razloga – ‘majstorirali po svojim poslovnim knjigama i što se desilo?

• partneri su vodili zajednički obrt kao ortaci, uvjereni kako tako štede na doprinosima jer su plaćali samo za jednoga…zanatlija je bio uvjeren kako je ‘na konju’ ako je paralelno sa obrtom i zaposlen, a zaboravio na ‘malo veselje’ od 35% dobiti koje će mu stići na adresu tijekom svibnja i olakšati ga za 20-tak tisuća kuna…
• agent je zbrajao u svoje troškove račune za gorivo – od kojih niti jedan nije mogao biti porezno priznat trošak…
• cvjećarka – iako likvidna – nije uplaćivala doprinose, pa je ostvarila veliki dohodak na koji će platiti porez, a doprinosi ju i dalje čekaju uvećani za kamatu…
• zidar je poslušao svoju ‘susretljivu’ službenicu u banci koja ga je savjetovala da sav novac uplaćuje kao polog – jer da će tako platiti manju bankovnu proviziju. Naravno, 18.500 kn poreza kojeg će zbog toga morati platiti je bitno više od 400-tinjak kuna bankovnih naknada!
• informatičar je čekao uplatnice od države i još je vjerovao da će na njima biti upisan kompletan dug – pa je tako dočekao blokadu računa…
• keramičar je…
• trgovac je…
• bilo bi takvih priča i priča…

A sve su to mogli preskočiti da su platili ukupno 5.000 kn u cijeloj godini za profesionalca koji prati pravnu i poreznu regulativu malog poduzetništva koji bi ih unaprijed i na vrijeme upozorio kako da izbjegnu sve gornje peripetije, te da uz poštivanje svih propisa zarade više i žive mirnije.
I zato sada utičnice u mom stanu spajaju električari, travu kose vrtlari, marketing mi vode stručnjaci, web stranicu mi izrađuju kreativni genijalci…
I znate što, možda ja imam zericu manje, ali svi zajedno imamo više i imamo posao!

Sretno!