Na svakom savjetovanju s budućim ili novim malim poduzetnicima nastojim uputiti u pravne i porezne činjenice koje će nastupiti kod njegovog zatvaranja.
Svi koji posluju kao fizičke osobe – obrtnici, samostalne djelatnosti, domaće radinosti i sporedna zanimanja – jednako lako kako otvaraju svoje poduzetništvo, tako ga i zatvaraju. Podnose zahtjev nadležnom uredu za gospodarstvo i za par dana i par stotina kuna troška dobiju rješenje, koje uz odgovarajuće obrasce predaju poreznicima i mirovinskom i zdravstvenom zavodu. Napominjem da ga oni primaju službenim putem, ali obvezu njihovog izvještavanja ne treba preskakati, prvenstveno u vlastitom interesu.
U poreznom smislu, priča sa zatvaranjem nije tako jednostavna.
Paušalno oporezovani dužni su u svoju knjigu prometa pribrojiti i tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, te sve zajedno prijaviti kroz izvještaj koji će podnositi u prvih petnaest dana godine koja slijedi zatvaranju. Doprinose će platiti za dio godine koji su poslovali.
Oni koji vode poslovne knjige, osim što u primitke dodaju vrijednost imovine, pridodaju i sva svoja nenaplaćena potraživanja na dan zatvaranja obrta. Paralelno, u izdatke upisuju sva svoja dugovanja.
Stoga, porez na dohodak u toj zadnjoj godini poslovanja može biti bitno drugačiji nego u godinama poslovanja, što ovisi o konkretnoj situaciji.
Dakle, odavno je ukinuto pravilo da obrt ne možete zatvoriti dokle god ste dužni neko javno davanje. Možete ga slobodno zatvoriti, poštujući ova pravila.
Ako ste bili u sustavu PDV-a, na zadnji dan poslovanja cijela obveza iz knjige neplaćenih izlaznih računa stavlja se u račun s kompletnim pretporezom iz knjige ulaznih računa, i razlika ima dospijeće s krajem mjeseca koji slijedi. Ako je obveza na vašoj strani, platite ju ili očekujte kamate i ovrhe. Ako je pretporez, očitujte se kako ćete njime raspolagati: podmiriti obveze po nekim drugim računima koje prati porezna uprava, primjerice za doprinose; ili tražiti povrat.
Vrlo često se oni koji su svjesni ovakvih poreznih posljedica odluče otezati sa zatvaranjem. Ovisno o vrijednosti, procjenjuju možda da im se više isplati plaćati doprinose svaki mjesec. Viđala sam argumentirane odluke obje vrste.
Mirovanje obrta postoji kao pojam, i ima smisla kod onih koji posluju u nekim prostorima pa žele izbjeći obavezu da ga drže otvorenim. Naime, doprinosi se za vrijeme trajanja mirovanja obrta svejedno plaćaju u cijelosti.
Upis u registar obrta bez početka rada dostupan je obrtnicima bez ikakvih poreznih posljedica, i bez obaveza plaćanja doprinosa, ali samo prvih godinu dana. Ako po isteku tog roka ne upišete početak rada, upis obrta se po službenoj dužnosti briše iz registra.
Tekst sam napisala 16.6.2016 za Rubriku Poduzetnik Tjednika Ri-telefax Burza
Molim, u svim mojim tekstovima obratite pažnju na datum objavljivanja, jer propisi se mijenjaju i mogli biste steći krivi dojam o njihovu važenju. Točne i svježe informacije možete dobiti putem usluge
