Kod više poslovnih događaja iznos od 300 tisuća kuna predstavlja granični iznos koji u poreznom smislu označava vrijednost od koje prestaje primjena jednih propisa i započinje primjena nekih drugih.
Sam iznos ukazuje upravo da utječe na poreznu poziciju malih poduzetnika – onih kojima je ova rubrika i namijenjena. Dapače, čak i onih koji nisu formalni poduzetnici do tog trenutka, kao primjerice freelanceri.
Prva mi se nameće granica ulaska u sustav PDV-a. Ona je tih 300.000 kuna. Međutim, potrebno je znati čega. Vrijednost se odnosi na isporuke, i pri tome nije bitno jesu li one naplaćene ili nisu. Primjerice, obrtnik je isporučio više od 300.000 kuna u jednoj godini, a naplatio je 290.000 kn: njegovi primici bit će 290 tisuća, ali u sustav PDV-a će morati ući od početka naredne godine, jer je isporučio više od 300 tisuća.
Skrećem pažnju da tijekom godine u kojoj poduzetnik nije u sustavu PDV-a, njegove isporuke mogu dosezati i milijune kuna i svejedno tijekom godine neće morati u sustav PDV-a. Ta obveza nastupa s prvim danom nove kalendarske godine.
U sustav PDV-a se može dragovoljno ući bilo kada, neovisno o vrijednosti isporuka.
Drugo važno značenje ovog broja je u sustavu paušalnog oporezivanja porezom na dohodak. To je, naime, granica kada više nije moguće biti paušalno oporezovan i kada se mora početi voditi poslovne knjige.
I ovdje treba dobro poznavati definiciju termina. Ovdje se limit odnosi na primitke, tj. na naplaćene isporuke. Sam pojam obuhvaća još neke vrste primitaka osim isporuka, ali za ovo mjesto dovoljna će biti ova definicija radi jednostavnijeg razumijevanja.
Primjerice, obrtnik koji je u određenoj godini isporučio 290.000 kuna, ali je imao naplaćenih isporuka iz prethodne godine pa je prešao limit od 300.000 kuna primitaka – gubi mogućnost paušalnog oporezivanja.
Ovdje je važno znati da ova okolnost nastupa samim trenutkom prelaska navedenog limita. Stoga, ako se to dogodi sredinom godine, poslovne knjige kojima će se utvrđivati stvarni dohodak radi oporezivanja počinju se voditi sredinom godine.
Sljedeća zanimljiva primjena ove vrijednosti je u slučaju da ista osoba ima više vrsta dohodaka koje su, svaka za sebe, paušalno oporezovane. U tom slučaju po svakoj toj vrsti dohotka pojedinačno može biti paušalno oporezovana samo ako od nje ima primitke manje od 300.000 kn. Primjerice: osoba koja je obrtnik također ima registriranu djelatnost iznajmljivanja turistima i daje nekretnine u dugoročni najam (npr. podstanarima). Svaka od tih djelatnosti može biti paušalno oporezovana (na zahtjev obveznika), dok je primitak od nje manji od 300.000 kn. Naravno, ovdje je moguća situacija da ista osoba bude u sustavu PDV-a i da mora naplaćivati porez na dodanu vrijednost i na one isporuke čiji će dohodak biti paušalno oporezovan.
I, na kraju, prisjećam se freelancera kad nemaju registrirano poduzetništvo već sami obračunavaju i plaćaju doprinose i poreze na svoje druge dohotke – tzv. honorare (autorske i ostale). Te će osobe morati ući u sustav PDV-a i početi voditi poslovne knjige radi utvrđivanja dohotka od prvog dana godine koja slijedi onoj u kojoj su imali bruto drugi dohodak veći od 300.000 kn.
S obzirom na kompleksnost termina i tematike, ako i niste sve razumjeli, shvatite barem temeljnu poruku: ako ste po bilo kojoj osnovi blizu ovog magičnog broja od 300.000 kuna, na vrijeme si osigurajte podršku uistinu stručne osobe koja ća vas znati provesti kroz propise na način da sve završi u vašu korist, a ne na vašu štetu i iznenađenje.
Sretno!
napisano 25.06.2018. za https://burza.com.hr/portal/poduzetnik
