Vrlo često me na savjetovanjima budući poduzetnici pitaju o mogućnosti da im članovi obitelji pomažu u poduzetničkom pothvatu, pa evo prilike da o tome i ovdje progovorim.
Iako će se svako vaše poduzetništvo uvelike ticati svih članova vaše obitelji, i to ne zato što će čekati da im u ruke kapne komadić zarade, nego zato što ćete oko poduzetništva biti znatno angažirani – njihovo formalno angažiranje u poduzetništvu nije tako jednostavno.
Većim dijelom ovisi poslujete li kao obrtnik ili putem poduzeća.
Obrtniku mogu u poslovanju pomagati članovi obitelji s kojima živi u zajedničkom kućanstvu. Što to znači? Prvo uočite da se radi o pomaganju, što se bitno razlikuje od rada kakav će vama često biti potreban. Primjerice, samostalan rad u smjeni u nekom prodajnom, ugostiteljskom ili proizvodnom objektu ne potpada pod opis pomaganja.
Braća i sestre mogu pomagati samo ako živite u zajedničkom kućanstvu.
Dakle, u svakom slučaju kada će vam članovi obitelji raditi samostalno ili su to rođaci iz pobočne linije, morat ćete ih zaposliti u svom obrtu.
Ako poslujete kroz poduzeće, tada – osim što u njemu morate i sami biti zaposleni ako ste u njemu direktor, a niste nigdje drugdje zaposleni – i sve druge osobe koje angažirate trebaju biti angažirane kroz neku vrstu ugovora.
Ako za vas obavljaju posao u vašem prostoru, s vašim sredstvima, prema vašim naputcima i redovnog karaktera, radi se o radu, pa je potrebno sklopiti ugovor o radu, te prije njegova stupanja na snagu izvršiti prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Za takav angažman radnik treba dobiti plaću, najkasnije za 15 dana od isteka mjeseca. Istovremeno s plaćom podnosite JOPPD obrazac i plaćate poreze i doprinose. Jednako za sebe, suprugu, brata i sve ostale zaposlenike.
Koliko će to koštati? 40-60% više od neto iznosa koji njima dajete. Plaćati im možete samo na tekući račun, ne u gotovini.
Ako rođake angažirate da za vas obave neko određeno djelo, dakle rezultat rada, a to mogu napraviti sa svojim sredstvima i u svom prostoru, tada ih angažirate ugovorom o djelu. Ako se radi o autorskom djelu, kako je opisano u istoimenom zakonu, u ugovoru ga točno opišite, jer će davanja uz isplatu biti manja. U ovom slučaju nije potrebno vršiti nikakve prijave, već samo obračunati drugi dohodak i uz njega pripadajuće doprinose i poreze, istovremeno predati i JOPPD obrazac, a neto isplatu obavezno izvršiti na žiro, a ne tekući račun primatelja.
Cijena doprinosa i poreza za takav angažman je skoro jednaka neto iznosu, osim u dva slučaja: ako se radi o isplati za autorsko djelo, gdje je potrebno platiti samo porez koji će biti 17,5% od neto iznosa; te u slučaju da je angažirani rođak umirovljenik, jer će tada trebati platiti samo porez od 25% na ugovoreni iznos honorara, a doprinosi se ne plaćaju čak ni za obično djelo, koje nije autorsko.
Ako su rođaci učenici, tijekom zimskih ili ljetnih školskih praznika možete ih angažirati putem učeničkih organizacija u kojima su oni članovi. Vi ćete njima plaćati račun, a sve ostale radnje oko isplate naknade za rad učenika obavit će oni. To će vas koštati oko 17% više nego što ćete kao neto zaradu ugovoriti s učenikom.
Isto je i sa studentima, uz mogućnost da njih angažirate tijekom cijele godine, a ne samo tijekom praznika. Oni moraju imati status redovnog studenta da bi mogli biti učlanjeni u student servis.
Neće vam trebati dugo da shvatite da će vam se kao poduzetniku isplatiti da i vlastitu djecu angažirate putem student servisa, ako vam u poslu pomažu. Naime, 17-postotna naknada toj organizaciji je manja od poreza na dohodak ili dobitak, a k tome se pribraja vašim troškovima i utječe na akontacije poreza.
Umirovljene rođake, koji su u punoj starosnoj mirovini, možete zaposliti na najviše dvadeset sati tjedno, tj. na polovicu radnog vremena. Plaćat ćete za njih sve poreze i doprinose, ali oni neće izgubiti svoju stečenu mirovinu. Ako ih zaposlite na više od toga, mirovina neće biti isplaćivana dok ta okolnost traje, a kad prođe – nastavit će se isplaćivati.
I za kraj, mala pikanterija: za zaposlene umirovljenike plaćat ćete i doprinos za zapošljavanje, iako umirovljenik više nikada neće moći biti evidentiran na Zavodu za zapošljavanje.
Također, ako se zaposleni umirovljenik razboli i otiđe na bolovanje, pa čak i ako se ozljedi na radu – svo će bolovanje ići isključivo na vaš teret, jer HZZO ne vrši refundaciju za njih. Štoviše, prvih 42 dana bolovanja, plaćat ćete i doprinose.
Prema tome, odlučite li sami riješiti svoju sudbinu samozapošljavanjem ili poduzetništvom, provjerite snagu svoje kičme. Bit će dobrano opterećena. S druge strane, što vam drugo preostaje?! Resursi sustava su do kraja iscrpljeni, i trebamo ga snažiti mi koji još možemo – dok nije prekasno.
Sretno!
Tekst sam napisala 09.6.2016 za Rubriku Poduzetnik Tjednika Ri-telefax Burza
Molim, u svim mojim tekstovima obratite pažnju na datum objavljivanja, jer propisi se mijenjaju i mogli biste steći krivi dojam o njihovu važenju. Točne i svježe informacije možete dobiti putem usluge
Konzultacija