Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Radno vrijeme Pon-Pet: 9 do 15
Kontakt e-mail: knjigovodstvo@makora.hr
Kontakt tel: +385 51 691 190

Dostupno online u cijeloj Hrvatskoj!

Kontaktirajte nas: Pon - Pet:09.00 - 17.00
Kontakt E-mail tomislav.negulic@gmail.com
Kontakt telefon +385 51 691 190
04 SIJ.

Godišnji odmor po ZNR 2010.

by Zorana Mavricic-Korosec

Reguliranje prava i obveza u vezi godišnjih odmora mijenjalo se s početkom primjene najnovijih promjena u Zakonu o radu 2010. godine.

Ovdje donosimo kratki pregled teme:

– radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, što znači da onaj koji radi u šestodnevnom radnom tjednu ima pravo na 24 radna dana, a onaj koji radi u petodnevnom radnom tjednu ima pravo na 20 radnih dana godišnjeg odmora.

banergornji copy

– Ukoliko se za nekog poslodavca primjenjuje kolektivni ugovor, treba i njega uzeti u obzir, s tim da najmanje trajanje odmora mora biti kao u prethodnoj točki.

– U trajanje godišnjeg odmora NE uračunavaju se: blagdani i neradni dani, te bolovanje i druge privremene nesposobnosti za rad

– pravo na godišnji odmor stječe se nakon šest mjeseci neprekidnog rada, pri čemu se prekid rada do osam dana ne smatra prekidom rada

– u slučaju da radnik nije u kalendarskoj godini dosegao rok od šest mjeseci rada (jer je prestao raditi prije 1. srpnja; ili je prestao radni odnos prije ispunjenja tog roka) on ima pravo na srazmjerni dio godišnjeg odmora – koji predstavlja 1/12 godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada;

izračunavamo ga tako da izračunamo koji bi godišnji odmor radniku pripadao da je ostvario pravo na puni godišnji, koji onda broj dana podijelimo sa 12; dobiveni broj pomnožimo sa brojem mjeseci koliko je radio u određenoj godini.

– Radnik ima pravo, ako to želi, koristiti godišnji odmor u dva dijela. Ako ne, poslodavac mu je obavezan omogućiti korištenje u jednom dijelu.

– Ako koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora trajati najmanje dva tjedna neprekidno, i taj se mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja slijedeće.

Korištenje u tri i više dijelova je moguće samo uz pristanak poslodavca

– poslodavac utvrđuje korištenje godišnjeg odmora, sukladno zakonskom uređenju i zahtjevima radnog procesa.

– Raspored korištenja godišnjeg odmora, poslodavac utvrđuje najkasnije do 30. lipnja, i o tome obaviještava radnike, a najkasnije ih mora obavijestiti 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. U obavijesti mora biti naznačeno koliko dana GO pripada radniku i kada će ga koristiti.

Koristiti GO kad on to želi, radnik može po Zakonu o radu 1 dan, a po kolektivinim ugovorima je to drugačije regulirano, i primijeniti se treba pravo koje je za radnika povoljnije.

– Naknada plaće za vrijeme GO radniku pripada u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi), prema Zakonu o radu. Prema kolektivnim ugovorima je to drugačije regulirano i primijeniti se treba pravo koje je za radnika povoljnije.

– Novina je i u tome da više ne postoji mogućnost da se radniku kome prestaje ugovor o radu uruči potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru, već je sada nužno radniku omogućiti da pripadajući GO iskoristi, a ako ga ne može iskoristiti, mora mu ga se platiti, pri čemu se naknada računa kao u prethodnoj točki. Ništavan je sporazum o odrucanju od prava na GO ili od isplate naknade.

– Zakon o radu NE propisuje obvezu isplate regresa, a kolektivni ugovori ga propisuju i to se mora poštivati. U tijeku godine radniku je moguće neoporezivo isplatiti po raznim osnovama (regres, božićnica, uskrsnica i sl.) do 2.500 kn, a sve iznad toga predstavlja plaću na koju se obračunavaju porezi i doprinosi.

– Propisane kazne su prilično velike i nije nužno da se radnik žali da bi ih poslodavac morao platiti, već je dovoljno da inspektor rada u rutinskoj kontroli utvrdi prekršaj: npr:

ako radniku ne omogući korištenje GO u dva dijela;

ako raspored korištenja GO ne utvrdi u skladu sa Zakonom (dakle, do 30. lipnja)

ako 15 dana prije početka korištenja GO o tome ne obavijesti radnika

kazna za poslodavca pravnu osobu je od 31.000 do 60.000 kn; za odgovornu osobu u pravnoj osobi je od 4.000 do 6.000 kn; za poslodavca fizičku osobu je od 4.000 do 6.000 kn; poslodavcu pravnoj osobi može se izreći mandatna kazna na mjestu izvršenja od 10.000 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi od 3.000 kn.

Ako radniku ne omogući korištenje GO u najkraćem trajanju određenom Zakonom

ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na GO ili naknade

ako radniku ne omogući korištenj razmjernog dijela GO

Nadam se da će Vam ovaj podsjetnik pomoći, ali za detalje ipak pozorno pročitajte važeći Zakon o radu i Kolektivne ugovore eventualno obvezne za Vašu granu poslovanja.

 

banerdonji copy

ostali savjeti copy

Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone

Zorana Mavricic-Korosec

© 2017 Izrada i održavanje TNegulic